Zašto Rusija i Ukrajina ratuju? Kraj se ne nazire VIDEO/FOTO

Svetska javnost sa velikom dozom zebnje prati šta se dešava tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, koju je predsednik Vladimir Putin pokrenuo u februaru.

Izvor: B92
Podeli
Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV
Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV

U Ukrajini se vode žestoke borbe ruskih i ukrajinskih vojnika, a oprečni izveštaji preplavil su javno mnjenje.

Primer tome je bila ofanziva ukrajinske vojske na istoku zemlje. Kijev tvrdi da je napad ukrajinske vojske bio toliko uspešan da su ruski vojnici bili prinuđeni da beže iz regiona Herson, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci pripadnika ruske vojske kako napuštaju položaje. Neki vojni eksperti su tada istakli da su akcije ukrajinske vojske protiv ruske vojske bile "briljantne i sjajne".

Čak je britansko Ministarstvo odbrane tada je objavilo informaciju da ruski vojnici beže u panici.

Sa druge strane, Rusija navodi da je situacija na terenu sasvim drugačija, odnosno da su Rusi odbili ofanzivu.

Zvanični Kijev tvrdi da je do sada eliminisano preko 57.000 ruskih vojnika, ali sa druge strane, jedan ukrajinski zvaničnik priznao je u julu da svaki dan u ratu u Ukrajini nastrada između 100 i 200 ukrajinskih vojnika. Zapad se žestoko protivi vojnoj operaciji Rusije u Ukrajini, te pomaže Kijevu kroz sankcije Moskvi, kao i tako što naoružava i obučava ruske vojnike. Tako je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden je u avgustu objavio da Vašington šalje Ukrajini pomoć u vrednosti od tri milijarde dolara.

Civilne žrtve rata u Ukrajini rastu iz dana u dan, a prema podacima organizacije Hjuman rajts voč, oko 6.000 ljudi je poginulo, a oko 8.000 ranjeno. Ujedinjene nacije saopštile su, pozivajući se na podatke iz septembra, da je iz Ukrajine izbeglo preko 7,2 miliona ljudi.

Zašto ratuju Rusija i Ukrajina?

Foto: EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE
Foto: EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE

Politički analitičar Mišel Zubenica naveo je za B92.net da je rat u Ukrajini konflikt geopolitičke prirode i da će ishod vojne operacije u velikoj meri uticati na to kako će izgledati svetski poredak u budućnosti.

"Ukrajina je kritična tačka koja se nalazi u centru Evrope i od strateškog je značaja za prisustvo Rusije na Starom kontinentu. Kao što je pisao američki politikolog Bžežinski: ‘Rusija je sa Ukrajinom svetska sila, a bez nje samo regionalna’ ", naveo je Zubenica.

Kako je naveo, sukob je nastao 2014. godine, kada je došlo do velikih demonstracija koje su kulminirale tzv. Evromajdanom.

"Sukob je nastao još 2014. godine promenom vlasti, a konflikt je u suštini borba Rusije i Zapada da li će Ukrajina biti prozapadna država, članica NATO na putu ka EU ili proruska zemlja okrenuta Moskvi", objasnio je Zubenica za naš portal.

Evromajdan i nasilne demonstracije

Foto: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO
Foto: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO

Podsećanja radi, tadašnja vlast predvođena predsednikom Viktorom Janukovičem, koja je izabrana nakon parlamentarnih izbora 2012. godine, odbila je da potpiše sporazum o bližoj integraciji Ukrajine sa EU. Demonstracije su buknule 22. februara 2014. smenom predsednika Viktora Janukoviča (koja je protivna članu 11. Ustava Ukrajine), i ruskom aneksijom Krima 16. marta 2014. posle čega je ta teritorija priključena Rusiji i potpisivanjem 21. marta 2014. sporazuma o integraciji sa EU od strane nove ukrajinske vlade.

Protesti su rezultovali brojnim žrtavama i nasiljem koje je izbilo u zemlji i preraslo u formu građanskog rata, a Putin je u više svojih govora pominjao stradanje naroda od strane, kako je isticao, neonacista, posebno ističući zločine u Donbasu kao i smrt 42 osobe u Odesi, koje su u maju 2014. godine spaljene u zgradi tamošnjeg Doma sindikata.

Janukovič je u jeku tih dešavanja otišao iz zemlje, odnosno u ruski grad Rostov. Na mestu predsednika Ukrajine došao je Oleksandar Turčinov kao v.d, a zatim je tu funkciju zauzeo Petro Porošenko.

Pregovori u Minsku

Predstavnici Rusije i Ukrajine su u septembru 2014. godine seli za pregovarački stol, a razgovori su rezultirali potpisivanjem Minskog protokola, kojim je dogovoren prekid vatre u oblastima Lugansk i Donjeck.

Međutim, taj sporazum nije ispoštovan, a obe strane međusobno su optuživale jedna drugu za kršenje dogovora. Putin je dva dana pre početka rata u Ukrajini, odnosno 22. februara ove godine rekao da Minski sporazum faktički ne postoji, jer ga zvanični Kijev uopšte ne poštuje.

Ruska strana ističe da je razlog vojne intervencije koju je pokrenuo Putin, jeste da se zaštite ljudi izloženi maltretiranju i genocidu, kao i nastojanje da se izvrši "demilitarizacija i denacifikacija" Ukrajine.

Priznanje Luganska i Donjecka

Referendum u Zaporožju, foto: EPA-EFE/STRINGER
Referendum u Zaporožju, foto: EPA-EFE/STRINGER

Rusija je 21. februara, priznala nezavisnost oblasti Lugansk i Donjeck, a na društvenim mrežama pojavili snimci kako ruska vojska ulazi u te regione. Ubrzo posle toga, odnosno 24. februara, počeo je rat u Ukrajini koji je prema oceni mnogih stručnjaka kulminacija sukoba koji traju još od 2014. godine.

Neki eksperti smatraju da je u velikoj meri ovaj sukob izazvalo i širenje NATO pakta na istok, pošto je Ukrajina 2008. godine, iako nije član alijanse, postala "zemlja partner". Čak se i Putin u jednom od intervjua osvrnuo na obećanje zapadnih zemalja izrečenih tadašnjem predsedniku SSSR-a Mihaelu Gorbačovu da se NATO neće širiti ka Rusiji.

"Lagali su nas, bezobzirno. NATO se širi", rekao je Putin u januaru ove godine, citirajući reči nekadašnjeg državnog sekretara Džejmsa Bejkera koji je 1990. godine obećao Gorbačovu da se "NATO neće pomeriti ni inč ka istoku".

Putin proglasio mobilizaciju: “Ne blefiram”

Foto: EPA-EFE/GAVRIIL GRIGOROV / SPUTNIK / KRE
Foto: EPA-EFE/GAVRIIL GRIGOROV / SPUTNIK / KRE

Putin je nedavno ponovo privukao pažnju javnosti pošto je saopštio u retkom obraćanju naciji da Rusije proglašava delimičnu regrutaciju vojnika koji će biti poslati u Ukrajiinu kako bi se zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet Rusije u borbi protiv nacista u Ukrajini.

Ruski predsednik naveo je da je Zapad krenuo sa nuklearnim ucenama, odnosno da preti da će da iskoristi oružje za masovno uništenje protiv Rusije. Putin je istakao da će Moskva da će zaustaviti sve one koji teže da vladaju svetom, prete raspadom i porobljavanjem države, kao što je i do sada radila, dodao je.

"Sada govore o nuklearnoj uceni. Nuklearka u Zaporožju je bombardovana, a pojavile su se i najave da hoće da upotrebe nuklearno naoružanje... Ti koji to dozvoljavaju, podsetićemo ih da i mi imamo nuklearno oružje, čak i modernije od onog koje ima NATO. Ukoliko ima pretnji, koristićemo sva sredstva koja imamo na raspolaganju i ne blefiram... Verujem u vašu podršku", istakao je predsednik Rusije.

Mobilizacija i bežanje iz Rusije

Foto: Tanjug/AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Foto: Tanjug/AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu naveo da je će biti regrutovano 300.000 vojnika.

Sa jedne strane, postoje navodi da javno mnjenje u Rusiji podržava predsednika Putina i njegovu odluku da angažuje dodatne snage, ali sa druge, pojavili su se navodi da su Rusi počeli da napuštaju zemlju posle Putinove odluke o regrutaciji.

Takođe, zemlje u okruženju su odreagovale na ovaj sled događaja, te je Litvanija stavila u pripravnost jedinice za hitne operacije.

Zubenica kaže za B92.net da postoji mogućnost da vojna operacija u Ukrajini ima i eskalirajući efekat.

“Politički lideri istočnoevropskih država upozoravaju na to. Poljska je odlučila da uloži ogromna sredstva u vojsku, jer smatra da bi upravo ona mogla da bude sledeća meta. Litvanija je podigla svoje specijalne jedinice u stanje pripravnosti a takođe postoje mnoge neuralgične tačke na kojima bi mogle da izbiju novi sukobi pod uticajem ove geopolitičke borbe. To su Moldavija, Balkan, Kavkaz i Bliski Istok”, naveo je Zubenica.

Ko pobeđuje u Ukrajini?

Foto: EPA-EFE/MYKOLA TYS
Foto: EPA-EFE/MYKOLA TYS

Ukrajina je, prema oceni nekih eksperata, navodno uspela da povrati određeni broj teritorije. Međutim, posle ofanzive u regionu Hersov, oglasio se Šojgu, koji smatra da su Ukrajinci ostali bez pola vojske.

“Mi ne ratujemo samo sa Ukrajinom… Mi smo zaista u ratu sa kolektivnim Zapadom plus NATO. Kada govorimo o tome, ne mislimo samo na naoružanje koje se isporučuje u ogromnim količinama, već, naravno, i na sisteme. To su sistemi komunikacije, sistemi za obradu informacija", rekao je Šojgu.

Ruski ministar odbrane izneo je podatak da su Ukrajinci tokom rata u Ukrajini već izgubili pola vojske - više od 100.000 ljudi - 61.207 poginulih, 49.368 ranjenih.

"Ruski gubici su ogromni"

Foto: Tanjug/AP Photo
Foto: Tanjug/AP Photo

Rusija je ranije najavila da će organizovati referendume na teritorijama koje su pod kontrolom ruske vojske, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski naveo da je lično dao naređenje kako bi se ti referendumi sprečili, organizujući teroritističke napade. U pitanju su regioni Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson.

Zubenica smatra da se situacija na terenu ne odvija po planovima Rusije.

"Ovaj rat odavno ne ide prema ruskim planovima, pre svega jer rat traje već dugo vremena, ruski gubici su ogromni, a Ukrajina je čak pokrenula i kontraofanzivu uz povratak značajnih teritorija. Moskva nije očekivala ovakav otpor Ukrajinaca i jedinstvo Zapada, zbog toga se Putin morao da se odluči za delimičnu mobilizaciju", kazao je ovaj analitičar za B92.net.

"Sadašnje ruske snage koje su prisutne u Ukrajini nisu dovoljno snažne ne samo da osvoje dodatne teritorije, već ni da odbrane postojeće. Takođe, Putin se našao pod pritiskom od strane nacionalističkih krugova u Rusiji koji su nezadovoljni kako se trenutno odvija situacija na ratištu", tvrdi on.

Putin, Zapad, NATO i nuklearno oružje

Foto: EPA-EFE/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS S
Foto: EPA-EFE/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS S

Svetski mediji sa velikom pažnjom pratili su nedavno Putinovo obraćanje javnosti u kom je ponovio da “ne blefira”, kada je reč o upotrebi nuklearnog naoružanja ukoliko Rusija bude ugrožena.

Zubenica navodi da neki političari u Rusiji neodgovorno govore o eventualnoj mogućnosti da Kremlj upotrebi nuklearnog oružja, zbog čega ceo svet strepi za posledice ukrajinskog konflikta. On tvrdi da bi to moglo da se očekuje.

“Rusija neće da dozvoli da doživi debakl u Ukrajini, jer bi to značilo i pad sa vlasti Putinovog režima. U situaciji kada bi bilo dovedeno u pitanje opstanak Putina na vlasti, mogli bi očekivati upotrebu svih sredstava pa i nuklearnog oružja”, ističe ovaj politički analitičar.

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov pojasnio je Putinove reči, istakavši da zvanični Kremlj nikome ne preti nuklearnim naoružanjem, i u isto vreme upozorio na posledice mešanja zapadnih zemalja u rat u Ukrajini koje mogu, odnosno da SAD treba da izbegavaju direktan vojni sukob.

"Primetili smo reakciju Vašingtona na instrukciju Vladimira Putina da se ruske snage odvraćanja prebace na poseban režim borbenog dejstva. Poručujemo da nikome ne pretimo nuklearnim oružjem, kriterijumi za njegovu upotrebu su opisani u vojnoj doktrini i jasno precizirani u osnovama državne politike Rusije", naveo je Rjabkov.

Liz Tras se ne boji da “pritisne dugme”

Međutim, treba napomenuti da pretnje o upotrebi nuklearnog naoružanja ne dolaze samo od Putina.

Pre toga britanska premijerka Liz Tras, tada kandidat za predsednika vlade Velike Britanije, kazala da ne preza od toga da upotrebi nuklearno naoružanje ukoliko je to neophodno.

"Mislim da je to važna dužnost premijera i spremna sam da to uradim", navela je ona.

Ona je tokom njene kampanje za mesto premijera nagovestila da će obnoviti nuklearno odvraćanje, koje ima za cilj da "odvrati najekstremnije pretnje britanskoj nacionalnoj bezbednosti i načinu života".

Šta je Kina poručila Rusiji?

Foto: Tanjug/Sergei Bobylev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)
Foto: Tanjug/Sergei Bobylev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)

U više navrata organizovani su susreti ruske i ukrajinske snage da se kroz pregovore prekine sukob, ali oni nisu doneli nikakvog pomaka. Kina, jedna od najvećih svetskih sila, smatra da mora da se podrži svaki pokušaj koji bi doveo do mirnog okončanja sukoba u Ukrajini, birajući “stranu mira”.

Vremenski period pred nama pokazaće koliko su pozivi Kine i drugih zemalja da se mirno reši rat Rusije i Ukrajine urodili plodom, ali stručnjaci su saglasni da se ovom sukobu za sada ne nazire kraj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 583 idi na stranu